Profil
Gradska tržnica d.o.o.
za obavljanje poslova tržnice na veliko i malo
A. Šenoe 12, 42000 Varaždin
OIB: 31452810613,
MB: 01318853
www.varazdinskiplac.hr
Žiro račun Privredna banka Zagreb 2340009-1110219073
IBAN: HR4823400091110219073
Privremena upraviteljica: Željka Vincek Strugar
Temeljni kapital 745.050,00 EUR
Trgovački sud u Varaždinu
Glavna Gradska tržnica nalazi se u užoj jezgri Varaždina, na više od 6.000 kvadratnih metara površine. Članica je Udruge hrvatskih tržnica, te ima status Certificirane seljačke tržnice koji jamči prodaju izravno od proizvođača i ekološko porijeklo proizvoda. Više od 300 klupa za prodaju voća i povrća te rezanog cvijeća, gotovo stotinu lokala i kioska, mliječna hiža i cvjetni plac čine ju najreprezentativnijom tržnicom na sjeverozapadu Hrvatske.
Osim zbog ponude, varaždinska Gradska tržnica ekološka je i zbog načina korištenja energije. Sunčana elektrana ‘Varaždinski plac’ otvorena najesen 2016., proizvodi električnu energiju na površini od 1.500 kvadratnih metara.
Gradska tržnica d.o.o. je u vlasništvu Grada Varaždina.
Lokacije
Varaždinski plac, šenoina 12
Sajmište Biškupec
Sajmište Banfica
Trg Mali plac
Zakupnici
Prića o povijesti
Varaždinski plac, mjesto izvornog varaždinskog štiha
Ako želite zaista doživjeti Varaždin, tada obavezno posjetite Gradsku tržnicu, odnosno ‘plac’, kako ga zovu svi Varaždinci.
Tržnica na otvorenom mjesto je koje će zanimati i strane turiste, jer ovdje mogu doživjeti iskustvo kupovine domaćeg proizvoda izravno od proizvođača, što je u mnogim zemljama nemoguće. šarenilo boja i mirisa svježe ubranog domaćeg voća i povrća, sir i vrhnje, cvijeće, živopisni prodavači, ‘kumice’, kupci – sve se to miješa i preslaguje po nekom dobro znanom, a opet samo varaždinskom receptu.’
Varaždinski plac, mjesto izvornog varaždinskog štiha
Ako želite zaista doživjeti Varaždin, tada obavezno posjetite Gradsku tržnicu, odnosno ‘plac’, kako ga zovu svi Varaždinci.
Tržnica na otvorenom mjesto je koje će zanimati i strane turiste, jer ovdje mogu doživjeti iskustvo kupovine domaćeg proizvoda izravno od proizvođača, što je u mnogim zemljama nemoguće. šarenilo boja i mirisa svježe ubranog domaćeg voća i povrća, sir i vrhnje, cvijeće, živopisni prodavači, ‘kumice’, kupci – sve se to miješa i preslaguje po nekom dobro znanom, a opet samo varaždinskom receptu.’
Dobivši 1209. godine od kralja Andrije II. privilegiju slobodnoga i kraljevskoga grada, Varaždinci su oslobođeni trgovačkih poreza i priznata im je sloboda trgovanja. Kasniji vladari i gospodari nastavili su dodjeljivati privilegije, te već od 15. stoljeća Varaždinci održavaju šestodnevni sajam oko dana Svetog Jakova na Ciglenici.
Mjesta sajmovanja i trgovanja u gradu najčešće su bili trgovi i ulice poput Kapucinskoga trga, Franjevačkoga trga, Trga kralja Tomislava, Gajeve ulice i Trga bana Jelačića. Prodavači su svoju robu držali na podu, a kasnije se mjesta trgovanja uređuju drvenim klupama. Današnja tržnica nalazi se u Šenoinoj ulici od sredine 20. stoljeća, a preuređena je i natkrivena početkom 21. stoljeća.
Nezaobilazna živost, razmjenjivanje roba, ideja, savjeta, pa čak i ‘hofiranje’, svakodnevica su placa. Varaždinci su ispjevali i himnu placu: ‘V Varaždinu na placu ja pajdašicu mam, ja pajdašicu mam…’.
Iako je u brojnim gradovima suvremeni način trgovanja potpuno zamijenio direktnu prodaju, u Varaždinu je tržnica i dalje svakodnevno mjesto susreta i druženja te ishodišno mjesto za posjet gradu. Put u čarobni svijet varaždinske gastronomije, domaće ili restorantske, započinje na varaždinskom placu.